Martinska je svoje ime, dobila negdje u 15. stoljeća kada je uz najvažnije pristanište šibenskih težaka na sjeveroistočnoj obali srimskog poluotoka podignuta crkva posvećena svetom Martinu, nebeskom zaštitniku vinogradara i vinara što su šibenski težaci oduvijek i bili. Plovidba preko Šibenske luke do Martinska, kako bi se obrađivali vinogradi, maslinici i polja na Srimi, bila je stoljećima dio šibenske svakodnevice, a ni trajektna linija nije neka suvremena novost.
Nakon izgradnje pristaništa Martinska je bila najvažniji prometni punkt Šibenika sve do 27. srpnja 1966. godine kada je otvoren most preko Šibenskog zaljeva na Jadranskoj magistrali čiju je gradnju poduzela bivša socijalistička Jugoslavija nedugo nakon Drugog svjetskog rata. Šibenski most bio je, a i danas je, jedna od najznačajnijih mostova u svijetu. Bio je to prvi most koji je u cijelosti izgrađen konzolnim postupkom bez skela oslonjenih na tlo.
Ipak Martinska je i dalje Šibenčanima bila jako važna, ali kao kupalište i izletište. Ona, osim toga, čuva i spomen na povijesne početke turizma u Šibeniku. Bila je glavno šibensko kupalište godinama prije izgradnje kupališta na Jadriji. Do Martinske se na kupanje išlo “skelom” ili vlastitim plovilima, a postojali su i šibenski barkarijoli koji su na vesla prevozili kupače do Martinske i nazad.
Nekoliko godina unazad počinje se pisati nova povijest Martinske, a Sea Sound festival joj se ponosno priključuje.
O Šibeniku:
Nasuprot Martinske stoji Šibenik, najstariji autohtoni hrvatski grad na Jadranu koji je nastao kao utvrda podno tvrđave sv. Mihovila. Ovaj grad svojom jedinstvenom starom gradskom jezgrom i brojnim posebnostima zasluženo proživljava turistički procvat te je svakako dodana vrijednost svakom glazbenom festivalu koji se održava u njegovoj blizini. Šibenik sa svoje četiri tvrđave, katedralom sv. Jakova koja se smatra renesansnim čudom Jurja Dalmatinca, brojnim uskim uličicama, još brojnijim stubama (turistički vodiči izbrojali su ih 2851) kojima ćete otkriti mnoge skrivene bisere unutar gradske jezgre, definitivno je vrijedan vremena za njihovo istraživanje. Samo neki od njih su Samostanski vrt Svetog Lovre, dvostruki bedem ili Perivoj Roberta Visianija. Obilazak Šibenika najbolje završiti i dugačkom šetnjom po šetnici na Kanalu sv. Ante.
Šibenik se nalazi u ekskluzivnom društvu gradova koji imaju dva spomenika na listi UNESCO-ve zaštićene svjetske baštine, jedini je u Hrvatskoj, a u svijetu ih je ukupno pet. Katedrala Sv. Jakova i tvrđava sv. Nikole i pod zaštitom UNESCO-a su od 2000., odnosno 2017. godine, te su neizostavni dio razgledavanja svih njegovih posjetitelja. Šibenik je proglašenjem i drugog spomenika kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a postao dio rijetkih gradova s čak dva takva spomenika, na toj se listi nalaze još London, Berlin, Peking i New Delhi.